PBIRO obavijesti: Poslovno planiranje

Postupak kojim se postavljaju ciljevi i određuju budući zadaci te aktivnosti za njihovo ostvarivanje, naziva se planiranje, a rezultat planiranja jest plan. Poslovni plan je osnovni instrument pri realizaciji kredita od banaka, privlačenja investitora i ostvarivanja bespovratnih potpora jer omogućava procjenu profitabilnosti i održivosti poslovne aktivnosti. Poduzetnici imaju najveću korist od poslovnog plana jer im pomaže u dobivanju odgovora na pitanja kolika dobit (dohodak) će se ostvariti u provedbi plana, odnosno kakav će biti cjelokupan rezultat poslovne aktivnosti.

Poslovni plan obuhvaća analizu dosadašnjeg poslovanja, trenutačnih kretanja prodaje, nabave i konkurencije, analizu operativnog i financijskog učinka i pokazatelje i ocjene projekta. Prije samog početka izrade poslovnog plana važno je provesti mjere pripreme. Poduzetnik mora znati vlastite snage i slabosti te prilike i prijetnje, ali i o vlastitoj konkurenciji. Osim navedenoga, poduzetnik se mora raspitati o tržištu, proizvodima, troškovima te zakonskim i strukovnim uvjetima.

Nakon provedenih mjera pripreme, počinje izrada poslovnog plana te se kreće s opisom nositelja poslovnog plana, njegovom povijesti, vlasnicima i upravom. Slijedi, analiza dosadašnjeg poslovnog rezultata kroz poslovna izvješća prethodnog razdoblja koristeći vlastitu analizu ili analizu gotovih bonitetnih izvješća. Opisuju se razvojne mogućnosti projekta, a osnovna namjera tog dijela je predstaviti cilj i strategiju kojom se taj cilj nastoji ostvariti. Svaki poslovni plan mora sadržavati i analizu tržišta gdje se opisuje tržište na kojemu se poduzetnik natječe, podaci o proizvodima, uključujući potrebe i dobrobit klijenata, segment tržišta prodaje i nabave te rast poslovanja. Zatim slijedi tehničko-tehnološka analiza u okviru koje poduzetnici predstavljaju sposobnost da se postigne tržišta produktivnost. Svaki se plan treba baviti i lokacijom i pitanjem okoliša koje uključuje sigurnost radnika i šire zajednice da bi se osigurao održiv razvoj za okoliš. Svaki poslovni plan treba obuvahtiti i analizu organizacije i zaposlenika kako bi organizirao kadrove za rad, odnosno potreban broj zaposlenika.

Slijedi, ekonomsko-financijska analiza gdje se poduzetnik usredotočuje na analizu tekuće i planirane financijske situacije. U analizi se razrađuje struktura i plan prihoda koji su bazirani na polaznim pretpostavkama plana prodaje koji određuje cijene i količine u skladu s tržištem, tehničko-tehnološkom i kadrovskom analizom. Također se razrađuje struktura i plan investicija u osnovna sredstva. Slijedi analiza rashoda gdje je potrebno razraditi stvarne iznose troškova. U skladu s postavljenim uvjetima plana prihoda i plana rashoda potrebno je postaviti analizu potrebne investicije u trajna obrtna sredstva. Nakon što su određene ukupne investicije može se postaviti pregled izvora financiranja, vlastitih ili tuđih izvora. Svaki poslovni plan treba sadržavati analizu računa dobiti i gubitka koja predstavlja porezni rezultat onoga što će se ostvariti u poreznom razdoblju. Osim računa dobiti i gubitka, potrebno je napraviti i analizu novčanog tijeka kojim se predviđaju i procjenjuju svi priljevi i odljevi stvarnog novca, ali i bilanca koja daje prikaz svih sredstava i svih izvora u poduzeću.

Poslovni plan sadrži i statičke i dinamičke pokazatelje i ocjene plana. Statičan pristup analizira učinkovitost na osnovi podataka iz jednog razdoblja vijeka i obično se uzima reprezentativna godina koju karakterizira dostignuti kapacitet prodaje i trajanje svih financijskih obveza. Dinamički pristup se koristi podacima iz cijelog vijeka projekta, te se pri tome kao osnova koristi ekonomski tok. Jedna od najkorištenijih dinamičkih ocjena je očekivani povrat projekta kojom poduzetnik saznaje razdoblje potrebno da bi projekt povratio uložena sredstva. Ekonomsko-financijska analiza poslovnog plana koristi metodu neto sadašnje vrijednosti kojom se analiziraju svi budući primici i izdaci na način da ih se svede na sadašnju vrijednost uz određenu diskontnu stopu. Osim neto sadašnje vrijednosti, izračunava se i interna stopa rentabilnosti, kao diskontna stopa koja neto sadašnju vrijednost projekta svodi na nulu. To znači da će projekt u promatranom razdoblju proizvesti akumulaciju koja je definirana kao neto primitak ekonomskog toka po prosječnoj godišnjoj stopi interne stope rentabilnosti.

Po završetku izrade poslovnog plana, uobičajene (najvažnije) preporuke su sljedeće:

- Prihvatiti poslovni poduhvat ako:

- projekt iskazuje visoku (realnu) dobit nakon oporezivanja;

- ako je kreditna sposobnost pothvata prihvatljiva;

- ako projekt ima razdoblje povrata koje je kraće od vijeka poslovnog plana.

-  Odustati od poslovnog poduhvata ako:

- projekt iskazuje gubitak koji je veći od iznosa amortizacije u računu dobiti i gubitka;

- ako je projekt kreditno nesposoban odnosno ako je zbroj kamata, dobiti nakon oporezivanja i amortizacije manji od anuiteta;

- ako projekt ima dvostruko veće razdoblje povrata investicija od vijeka poslovnog plana.